Pepo: Ja dobro razumin današnji rumunjski. Evo, prošlu šetimanu sam iz Bukurešta dobio časopis As i 90 posto razumin

SLIKE IZ SUSJEDSTVA – ĆAKULE OD MALO BESID

»Čire bire« ili drži dobro!

© Glas Istre
Srijeda, 5. rujna 2007.

Pretpostavlja se da su u riječkoj luci na pretovaru tereta radili i Istrorumunji, koji su, bacajući vreće jedan drugomu, vikali »Čire bire«, što na njihovu jeziku zapravo znači »drži dobro«. I tako su ih Riječani nazvali Ćiribircima, zaključuje naš domaćin Pepo

Razgovarao i snimio Radenko VADANJEL

Josip Glavina, zvan Pepo, umirovljeni je rudar, 50-godišnjak iz maloga istarskog sela Šušnjevice, smještenoga podno planinskog masiva Ćićarije, na čijem prostoru čudnom igrom prirode uspijevaju i masline. Pepa na njegovu skromnom seoskom gospodarstvu zadnjih desetak godina posjećuju sve redom ugledni gosti: Mihai Dorin, rumunjski parlamentarac demokršćanske stranke, Alexandru Costa, ministar za rumunjske nacionalne manjine izvan Rumunjske, dr. Goran Filipi, profesor na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, rumunjski znanstvenik Petru Neiescu, rumunjski pjesnik Marius Lupuţiu, predstavnici televizije iz Temišvara, Bukurešta, Zagreba…

No premda iznimno popularan u znanstvenim krugovima, Pepo preferira druženje sa svojim »paesanima« Brunom Kontušom, umirovljenikom Hrvatskih željeznica, i Josipom Mikleušom, nezaposlenim bivšim rudarom iz Šušnjevice. Sva su trojica eksperti za stari vlaški jezik, tzv. ćiribirski ili pravilnije istrorumunjski jezik – neobičan rumunjski dijalekt, pod velikim utjecajem hrvatskog i talijanskog jezika, koji se već nekoliko stoljeća čuva u selima na sjevernom rubu Čepićkoga polja.

Butiga »Šušnjevica« - epicentar društvenih događanja

Pepo i njegovi prijatelji dočekali su nas pred butigom »Šušnjevica«, središnjim mjestom u selu, gdje se, za sparnih ljetnih mjeseci, u hladu nadstrešnice, ispija hladno pivo.

- More se reć ćiribirski, a mi kažemo da je to vlaški jezik, Žajanci reču da je do žajanski jezik. Ispravno je reći istrorumunjski, objašnjava Pepo različite nazive svoga materinjeg jezika.

Barba Miro, premda već u osamdesetima i očito nagluh na desno uho, savršeno svira trieštinu.

Kontuš, Mikleuš i Glavina, stručnjaci za vlaški jezik.

»Čire bire« na istrorumunjskom znači »drži dobro«, saznajemo od našeg domaćina. Pretpostavlja se da su u riječkoj luci na pretovaru tereta radili i Istrorumunji, koji su, bacajući vreće jedan drugomu, vikali »čire bire«, što u prijevodu znači »drži dobro«. I tako su ih Riječani nazvali Ćiribircima, zaključuje Pepo.

- Šušnjevica je naselje zapušteno od Općine Kršan, koja nije ni približno napravila ono što je obećavala. Više se govori u Australiji, Kanadi, Americi istrorumunjski nego u Šušnjevici, žali se Kontuš.

I dok Kontuš i Mikleuš lagano ispijaju osvježavajuća pića pred prodavaonicom »Šušnjevica«, svojevrsnim epicentrom društvenih događanja u mjestu, mi smo već kod drugoga Pepova »favorita«, Mire Belulovića. Miro, premda već u osamdesetim godinama i očito nagluh na desno uho, koje je oštetio udarajući godinama čekićem po nakovnju u kovačnici u Koromačnom, savršeno svira harmoniku.

- To je prava trieština, storena je između Brseča i Mošćenice 1978. godine, precizan je barba Miro.

- Pepo je kao naš ambasador. Kada dojdu ovi znanstvenici proučavati vlaški jezik, onda najprije dojdu poli Pepeta, dodaje barba Miro.

Doma vlaški, u crkvi hrvatski, u školi talijanski

Veliki »Istrorumunjski lingvistički atlas« iz 2002. godine autora Gorana Filipija, saznajemo od našeg domaćina, pomoglo je sastaviti među žiteljima Žejana i sela južno od Učke i desetak Istrorumunja iz Šušnjevice.

- Ja dobro razumin današnji rumunjski. Evo, prošlu šetimanu sam od novinara dnevnika As iz Bukurešta dobio njihov časopis i devedeset posto sve razumin, znakovito kima glavom Pepo. »Nekada su naši stari, kao barba Miro, kod kuće govorili po vlaški, u crkvi hrvatski, a u školi talijanski. Mi smo bili poligloti još kao dica!«, zaključuje oduševljeno Pepo.

- Znate li odakle su došli vaši preci?, pitamo našeg domaćina.

- Ja san bi puno i sa istraživači iz Rumunjske i ovimi naši iz Akademije znanosti i umjetnosti. Josip Miličević je stalno pobija da smo mi Rumunji, već da smo došli iz Dalmacije i čak iz Bosne, a rumunjski lingvisti govore da smo došli iz Vlaške doline, veli Pepo.

Rumunjski književni jezik, saznajemo od Pepa, zasniva se na četiri dijalekta, a istrorumunjski je veoma sličan jednomu od njih. Odatle velik interes rumunjskih lingvista da posjećuju mjesta uz Čepićko polje, tražeći neke u Rumunjskoj već izumrle riječi.

Nezaboravna Nastassja

- A u Boljunskon Polju san jedan put bija i s Nastassjon Kinski, veli iznenada, ničim izazvan, Pepo prelazeći na svoju drugu veliku opsesiju – statiranje na filmu.
- Ona je prišla s kočijon, a ja san mora neka driva kalat poli kraj. To je bilo sedamnaesto stoljeće. Ona se iskrcala iz kočije i šla u jenu provižorno storenu gostionu. Ja san je pogleda, a nisan smija, i ta se scena morala ponoviti. A mora san je pogledati, oči su same ušle, evocira nezaboravne uspomene sa snimanja »Mušketirke« («La femme musketeer«), filma koji se u koprodukciji Jadran filma i kompanije Silvester iz Los Angelesa 2002. godine snimao u Istri.

- Delali smo i ljubavne scene u dvorcu Belaju od osan ur do podne, tihim se glasom prisjeća dana statiranja Pepo.

- E to je bilo lipo. Dopeljali su divojke iz Turističkega fakulteta iz Opatije. Pet ih je trebalo delat ka konobarice, a pet, nažalost, kao kurve. Šta ćemo raditi sad? Ljubit se, rekao je režiser. Jednu su mi stavili u krilo i rekli – morate se ljubit. I mi smo se ljubili, stiskali. Jeno četiri ure smo to ponavljali. Četiri kamere su nas snimale istovremeno, uzdiše sjetno Pepo, a pomalo zanemaren barba Miro ponovno se hvata »trieštine«.

- Divojka je ruže brala pa je zaspala…, pjevaju naši domaćini.

- Pozdraveš ve ši veric ne opet! (Pozdravljamo vas i dođite nam opet!), na našu molbu Pepo izgovara pozdrav na istrorumunjskom. Utjecaj hrvatskog jezika, barem u izrečenoj rečenici, više je nego očit.

- Pa to i mi razumijemo!, razočarano komentiramo.

- Tot aj bire (Sve je u redu), ozbiljnim tonom odgovara Pepo.

Izvor:

  • https://www.glasistre.hr/?a6f05181ca8d8ddbcc77dfb3e8f8a230,TS,2689,,14850,19515,187941,0

Main Menu

Created: Monday, September 05, 2007, Last Update: Wednesday, March 02, 2022
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA